Mnoge europske elektroenergetske mreže suočavaju se s rizikom od 55% uvoznih ograničenja

 

Mnoge europske energetske mreže suočavaju se s rizikom od 55% ograničenja uvoza, a brzo raspoređivanje solarnog i energetskog skladištenja ključni je mehanizam odziva.

 

Prema Emberovom nedavno objavljenom izvješću, "Nova linija obrane: Kako interkonekcije mogu osigurati opskrbu električnom energijom", europska električna mreža značajno je ranjiva. Izvještaj navodi da je međusobna povezanost snage ključna komponenta energetske sigurnosti u Europi, ali 55% odelektroenergetski sustavima ograničene mogućnosti uvoza, što ga čini ranjivim. Najugroženije zemlje uključuju Irsku, Finsku i Španjolsku. Izvještaj koristi primjer ruske invazije na Ukrajinu. Do svibnja 2024. godine, otprilike 70% kapaciteta za proizvodnju toplinske energije u Ukrajini bilo bi oduzeto ili oštećeno, ostavljajući to ovisno o 2,4 GW uveženog kapaciteta kako bi se zadovoljilo otprilike 20% njegove najveće potražnje.

 

Nadalje, Estonija, Latvija i Litva prešli su s ruske mreže na europsku mrežu u veljači 2025., poboljšavajući njihovu energetsku sigurnost. Povezivanje Europe uložilo je 1,2 milijarde eura u planove razdvajanja i novi križ - granične međusobne povezanosti. Međutim, od 2022. godine, u baltičkoj regiji zabilježeno je devet incidenata infrastrukturne oštećenja, što međusobno povezivanje čini prioritetom. Izvještaj Autor Chizak izjavio je da je centralizirani i zastarjeli dizajn mreže ranjiv na poremećaje, dok je distribuiran solarnom iskladištenje energijemože poboljšati otpornost. In 2024, Europe's new solar capacity reached a record 65.1 GW, but is expected to decline slightly to 64.2 GW in 2025, with cumulative capacity exceeding 400 GW by the end of 2025. Meanwhile, energy storage added 11.9 GW, bringing the total to 89 GW, a 35% year-on-year increase, providing Grid - Usluge povezivanja.

 

Dugoročno, modernizacija mreže zahtijevat će značajno vrijeme i ulaganje. Međunarodna agencija za energiju procjenjuje da će godišnja potrošnja na mreži u europi premašiti 70 milijardi dolara, dok ulaganje u globalnu proizvodnju energije nije dovoljna. Europska investicijska banka planira financirati 100 milijardi eura za mrežnu infrastrukturu. Chizak je naglasio da će konstrukcija međusobne veze trajati do desetljeća i treba započeti što je prije moguće. Unatoč preprekama, Europa je postigla konsenzus o potrebi reforme mreže, a solarno i energetsko skladištenje postalo je glavni pristup zbog njihove troškove - učinkovitosti i niskog geopolitičkih rizika.